Prepuštanje stambene politike tržištu, dovelo je do drastično otežanog pristupa stanovanju, posebno za socijalno najranjivije. Skupština Crne Gore je krajem jula 2013 usvojila Zakon o socijalnom stanovanju, koji se pokazao kao neprimjenjiva i neupotrebljiva normativna fasada tadašnje vlasti. Dok su javna sredstva istovremeno  trošena na luksuzno, često i višestruko  stambeno zbrinjavanje državnih funkcionera, u isto vrijeme stambeno najugroženiji djelovi društva nijesu dobijali nikakvu podršku iz budžetskih sredstava.  Neprihvatljivo je  da se posebnim  podzakonskim aktima ustanovljavaju posebne povlastice u stambenom zbrinjavanju za državne funkcionere, jer je to suprotno ustavnom načelu jednakosti i predstavlja diskriminaciju ostatka društva. Takođe je neprihvatljivo da prioritet povremeno stiču i  oni koji svoja primanja dobijaju iz javnih sredstava, pri čemu su ona  često veća od primanja onih koji pune budžet iz kojeg se isplaćuju  zaposleni u javnim službama ili djelatnostima od javnog interesa. Prioriteti u stambenom zbrinjavanju na teret budžeta, mogu se uspostavljati isključivo prema obimu ograničenja domaćinstva da na tržištu zadovolji svoju stambenu potrebu. Podrška stambenom zbrinjavanju na teret društva, mora ići isključivo od stambeno najugoženijih ka manje ugroženima, a nikako obratno.   To znači da se prioriteti moraju formirati prema broju članova domaćinstva, visini primanja i posebnim potrebama kakve su invalidnost ili bolest.

Nažalost, nekadašnji fond društvenih stanova je rasprodat, ali je rasprodat i značajan dio ostale državne imovine -  a da nije stvoren fond za budući ciklus javne stanogradnje. Uz ustupanje državnog zemljišta za stanogradnju u javnom interesu, savremenim materijalima i načinima gradnje, danas je moguće postići cijena cijene po kvadratnom metru kako bi cio ovaj program mogao ući u fazu pune održivosti.

Jedan od prioriteta  jeste osmišljen i održiv način finasiranja javne stanogradnje. Zbog toga se konstituisanje i regulisanje namjenskog fonda, čiji će osnivač biti lokalne samouprave i/ili država,  nameće kao prioritet. Fond bi potrebna sredstva dobijao iz dijela budžeta koji bi se punio od progresivnog oporezivanja viška stanova u privatnoj svojini, progresivnog oporezivanja neprodatih stanova, dodatnim oporezivanjem neizgrađenog građevinskog zemljišta, i iz dijela sredstava od prodaje državne imovine.